Gljive

Gljive

Istraživanjima je dokazano da gljive imaju mnogobrojne pozitivne učinke na zdravlje. Dokazano je da osim što imaju antivirusna i antibakterijska svojstva, da poboljšavaju i imunitet organizma. Takav učinak proizlazi iz kitina, prirodnih vlakana koja sprečavaju apsorpciju masti u crijevima, potiču rad crijeva i njihovu pokretljivost i eritadenina, tvari koja ima antikolesterolemično djelovanje. Dokazano je da već nakon nekoliko tjedana redovite konzumacije gljiva dolazi do smanjenja razine kolesterola u krvi i do 25 posto. Eritadenin ubrzava metabolizam kolesterola te pospješuje njegovo izlučivanje iz organizma.

Gljive sadrže i snažan antioksidans ergotionein koji smanjuje masne naslage nataložene na stijenke krvnih žila.

Zašto su gljive zdrave

Osim što imaju vrlo nisku kalorijsku vrijednost (20-ak kalorija na 100 g), imaju i dijuretičko djelovanje, a djeluju i kao prirodan laksativ: zbog velike količine vode i vlakana potiču peristaltiku crijeva i njihovo redovito pražnjenje.

Kako odabrati i pripremati gljive

Uvijek birajte svježe gljive koje su na pritisak čvrste i koje nemaju puno mrlja.

Zbog spužvaste strukture ne perite ih u vodi već ih samo obrišite (najbolje s kistom) kako biste uklonili ostatke zemlje i eventualne parazite. Ako ih nećete odmah pripremati, čuvajte ih u hladnjaku u papirnatoj vrećici kako bi što duže zadržale vlažnost i svježinu

Ne kuhajte ih predugo da ne izgube aromu. Nakon pripreme, jelo je potrebno odmah konzumirati. Jela od gljiva nije pametno podgrijavati! Stajanjem jela dolazi do raspadanja proteina pa može doći do stvaranja otrova.

Najpoznatije vrste

Šampinjoni

Umjetno uzgajane gljive bijele ili smećkaste boje koje se mogu nabaviti gotovo svugdje. Zbog blagog okusa i niza ostalih karakteristika pogodni su za pripremanje najrazličitih jela.

Bukovače

Također umjetno uzgajana gljiva vrlo ukusna, bijelog mesa koje je deblje i mekše. Veće su bukovače prikladne za pohanje, a sitnije za pripremu ragua. Možete ih i samljeti i napraviti od njih paštetu.

Vrganji

Najpoznatija je jestiva šumska gljiva, a meso mu ne potamni kada ga se reže. Za pripremu jela najčešće se koristi svjež. Može se konzumirati i sirov.

Lisičarke

Ima ih dosta u našim krajevima, a meso im je debelo, vlaknasto i žilavo te ugodna mirisa i blago paprenog okusa. Prilikom pripreme, treba ih nešto dulje kuhati jer su tvrde.

Tartufi

Tartufi su gomoljasta gljiva koja raste ispod zemlje i imaju vrlo intenzivan miris. Zbog toga što su vrlo skupi, a i zbog jakog mirisa, koriste se u malim količinama. Najčešće se samo sitno naribaju preko jela ili se dodaju u umake, paštete i sl.

UrediSvojDom