Presađivanje starijih stabala

Presađivanje starijih stabala

Ponekad stablo posađeno na okućnici nakon nekoliko godina zasmeta pa ga otpilimo. Takav način uklanjanja neželjenog drveća najbrži je i najjednostavniji, no jeste li ikad pomislili da se i neko veće stablo, ili veći grm, mogu presaditi.

Što je stablo veće i starije presađivanje je teže, a i slabiji su izgledi da se ono nakon presađivanja ponovno primi.

Zapravo, uvjete presađivanja stabala ne određuje samo starost stabla, već i vrsta, o čemu ovisi visina i bujnost. Ako stablo zaista smeta, najbolje ga je što prije presaditi, jer mlado drvo lakše podnosi rezove na korijenu i krošnji, bolje se ukorjenjuje, brže obnavlja i razvija novu krošnju. Idealno bi bilo da se stablo presadi do sedme ili osme godine života, no postoje vrste koje se mogu presađivati i u dobi od 15 godina.

Presađivanje starijih stabala može se obavljati u jesen, zimi i u proljeće. Kada će se presađivati ovisi prije svega o vremenskim, odnosno klimatskim prilikama i o mogućnostima svakog pojedinca. Najbolji rezultati presađivanja postižu se ipak zimi, jer se stablu ne narušava vitalnost zbog fiziološkog mirovanja. Osim toga, korijen se brže obnavlja i u proljeće je bolja vegetacija. Zimi se osim toga zemlja bolje drži oko korijena i to omogućava presađivanje s većim busenom.

Ako se presađuje u proljeće, to treba obaviti što ranije.


Pripreme za presađivanje stabala

Prije presađivanja i vađenja starog stabla, potrebne su određene pripreme. Prije svega potrebno je iskopati jamu na mjestu gdje se želi presaditi stablo. Na dno jame stavlja se sloj rahle zemlje koja se obogaćuje umjetnim gnojivom. Širina jame naka bude barem 20 cm veća od širine korijenove bale.

Jama se ljeti priprema za jesensko, odnosno u jesen za zimsko presađivanje. Dubina jame iznosi najmanje 70 cm. Presađivanje se obavlja tako da se 70 - 100 cm od stabla kružno iskopa jarak širine 20 - 30 cm i pri tome se porežu sve korijenove žile. Zatim se zemlja prokopa i sa što više zemlje u busenu stablo prenosi u novu jamu. Svi presjeci na korijenu promjera većeg od 2 cm zaglade se oštrim nožem i raskuže 5%-tnom otopinom modre galice.

Stablo se sadi u novu jamu na istu dubinu na kojoj je bilo na starom mjestu ili nešto više, jer će doći do slijeganja. Presađivati treba što brže, najbolje za oblačna vremena da se prerezane korijenove žile što manje isušuju. Ako se stablo prevozi na udaIjenije mjesto, busen se omota vlažnom krpom.

Praznina oko korijena popunjava se rahlom plodnom zemljom uz dodatak iste količine zreloga stajskoga gnoja i sve se čvrsto ugazi. Dobro je privezati stablo uz dva-tri kolca dok se ponovno ne ukorijeni.

U rano proljeće, prije početka vegetacije stablo se oštro orezuje. Prvo se čisti i prorjeđuje unutrašnjost krošnje, a zatim skraćuju sve osnovne grane, i to za dvije trećine dužine. Sve rane promjera 3 cm i više potrebno je zagladiti oštrim nožem i premazati voćarskim voskom.

Presađenom stablu u prvoj godini nakon presađivanja treba posvetiti maksimalnu pozornost. Potrebno je obaviti 4 – 5 okapavanja, a obavezno je i zalijevanje u sušnom razdoblju i zaštita od bolesti i štetnika. Zelenom rezidbom u lipnju treba prorijediti sve mladice koje rastu suviše gusto u unutrašnjosti krošnje.

Presađivanje starih stabala složen je i težak posao koji često ne daje očekivani uspjeh, osobito ako se pogrešno ili površno obavlja. Bez obzira na težinu posla ipak je bolje rješenje presađivanje nego uništavanje stabla. Na ovaj način osim ukrasnog drveća možete presađivati i stabla voćaka.

Presađivanje starijih stabala najčešće se mora izvršiti uz pomoć dizalice jer su preteška za ručno prenošenje
Presađivanje starijih stabala najčešće se mora izvršiti uz pomoć dizalice jer su preteška za ručno prenošenje

Tagovi

Vrt